Industrijski zaslon osjetljiv na dodir usvaja apsolutni koordinatni sustav. Njegova karakteristika je da trenutne koordinate pozicioniranja nemaju nikakve veze s zadnjim koordinatama pozicioniranja. Podaci svakog dodira izravno će se konvertirati u koordinate na zaslonu kroz kalibraciju.
Bez obzira kakva je situacija, koordinatni sustav zaslona osjetljivog na dodir vrlo je stabilan za izlazne podatke iste točke. Međutim, ne jamči da je uzorkovanje iste točke svaki put isto, odnosno ne jamči apsolutno pozicioniranje koordinata. Ovo je takozvani problem drifta.
položaj
Razni zasloni osjetljivi na dodir oslanjaju se na senzore za rad, a čak su i sami neki zasloni osjetljivi na dodir skup senzora. Njihova načela pozicioniranja i njihovi odgovarajući senzori određuju brzinu odziva, pouzdanost, stabilnost i vijek trajanja zaslona osjetljivog na dodir. Prema principu rada općenito se dijeli u četiri kategorije: kapacitivni zaslon osjetljiv na dodir, otporni zaslon osjetljiv na dodir, infracrveni zaslon osjetljiv na dodir, zaslon osjetljiv na dodir s površinskim akustičnim valovima.
Usporedba performansi različitih zaslona osjetljivih na dodir
Otporni zaslon osjetljiv na dodir radi u okruženju potpuno izoliranom od vanjskog svijeta. Ne boji se prašine, vlage i ulja, a može se dotaknuti bilo kojim predmetom. Prikladniji je za korištenje u polju industrijskog upravljanja. Nedostatak je u tome što je vanjski sloj kompozitnog filma napravljen od plastike, prevelika sila ili oštri predmeti mogu izgrebati zaslon osjetljiv na dodir.
Kapacitivni zasloni osjetljivi na dodir imaju visoku rezoluciju i dobru propusnost svjetlosti, što može zadovoljiti sve zahtjeve. Ovakav zaslon osjetljiv na dodir uobičajen je na javnim mjestima. Međutim, kapacitivni zaslon osjetljiv na dodir koristi ljudsko tijelo kao elektrodu kondenzatora. Kada se vodič približi i spoji s dovoljno velikim kapacitetom između radne površine međuslojnog ITO-a, struja koja teče prouzročit će kvar kapacitivnog zaslona osjetljivog na dodir; osim toga, , Neće biti odgovora kada nosite rukavice ili držite izolacijski predmet kada se dodirnete. To je zato što se dodaje izolacijski medij.
Infracrveni zaslon osjetljiv na dodir određuje položaj dodira mjerenjem uključivanja i isključivanja infracrvenog zračenja, što nema nikakve veze s materijalom prozirne pregrade odabrane za zaslon osjetljiv na dodir (neki uopće ne koriste pregradu). Stoga se za postizanje dobrog vizualnog efekta može koristiti pregrada s dobrim učinkom prijenosa svjetlosti i antirefleksnom obradom. Međutim, ograničen volumenom infracrvene cijevi, nemoguće je emitirati infracrveno zračenje visoke gustoće, pa rezolucija ovog zaslona osjetljivog na dodir nije visoka. Osim toga, budući da se infracrveni zaslon osjetljiv na dodir za rad oslanja na infracrvenu indukciju, promjene u vanjskom svjetlu, poput sunčeve svjetlosti ili unutarnjeg svjetla, utječu na njegovu točnost.
Tehnologija površinskog akustičnog vala je vrlo stabilna, a kontroler zaslona osjetljivog na dodir površinskog akustičnog vala izračunava položaj dodira mjerenjem položaja na vremenskoj osi u trenutku prigušenja, pa je njegova točnost vrlo visoka. Zaslon osjetljiv na dodir s površinskim akustičnim valom ima i treću os (os z), odnosno os tlaka - izračunavanjem prigušenja pri slabljenju primljenog signala može se dobiti sila korisnika koja dodiruje zaslon, koja se može podijeliti na do 2 5 6 razina sile. Što je veća snaga, to je širi i dublji jaz prigušenja na valnom obliku primljenog signala. Među svim zaslonima osjetljivim na dodir, samo zaslon osjetljiv na dodir s površinskim akustičnim valom ima performanse senzora pritiska dodira.
